Konferencija u Zagrebu u organizaciji Europskog udruženja pružatelja usluga za osobe s invaliditetom i Udruge OSVIT – Udruge ustanova, drugih pravnih osoba i građana koji provode profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Hrvatske

Tema konferencije: Budućnost prava na rad: koja je uloga socijalne ekonomije?

Konferencija je održana 05. i 06. svibnja kroz 2 dana, kroz 4 različita panela i 8 radionica. Cilj konferencije je bio raspraviti na koji način socijalna ekonomija može pomoći stvoriti kvalitetnije i inkluzivnije uvjete i poslove za osobe s invaliditetom.

Nakon otvaranja i kratkog uvodnog dijela gdje su između ostalih govor održali Josip Držaić (URIHO), Marin Piletić, novi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, predstavile su se različite organizacije i institucije iz Hrvatske i Europe koje na više različitih načina ili iz svoje uloge potiču i pružaju podršku u zapošljavanju osoba s invaliditetom, ali i obrazovanju i socijalnoj inkluziji. Predstavili su se različiti primjeri dobre prakse, i same osobe s invaliditetom sa svojim osobnim pričama i iskustvima, koji naglašavaju važnost rane podrške u obrazovanju i razvoju ključnih vještina OSI, koje su tražene na tržištu rada. Skills before disabilities.

Istaknula se i tema utjecaja roditeljstva i zaštite osoba s invaliditetom, ali i problematika njihovog nezapošljavanja radi očuvanja naknada, da li za njih same ili roditelje kao njegovatelje – tzv. „Benefit trap“ – naknada nakon 18. godine – koja automatski isključuje OSI s tržišta rada. Naglasak ipak treba staviti na integraciju. Italija npr. nema specijalne škole – djeca su integrirana, što doprinosi smanjenju predrasuda, daje više prilika za druženje, smanjuje razlike, razvija kompetitivnost kod OSI i sl.

Predstavile su se razlike u različitim zemljama EU vezane uz vrste i načine zapošljavanja osoba s invaliditetom, u smislu plaće ili naknade za odrađeni posao, rad na otvorenom tržištu rada ili u zaštitnim, integrativnim radionicama, zapošljavanje uz potporu i sl. Europska unija za zapošljavanje uz potporu predstavila je svoj model podrške u zapošljavanja, s naglaskom na zadržavanju posla, izgradnji povjerenja s poslodavcem i sl.

Radionica: B-WISE – predstavljanje projekta, NORA Gyoerke EASPD

Prema EASPD informacijama u EU postoji oko 2 milijuna društvenih poduzeća, u koja se ubraja i Humana Nova – kao poduzeće za radnu integraciju.

Projekt B-WISE se provodi u 13 različitih zemalja, sa 28 različitih partnera, a svrha mu je razviti strategiju koja bi doprinijela razvoju vještina (s naglaskom na digitalne vještine radnika koje im nedostaju u samom radu s obzirom na razvoj novih tehnologija). Projekt ima 3 ciljane skupine: upravitelji, stručna podrška i radnici u riziku od socijalne isključenosti. Projekt traje do 2024. godine, a u tijeku je 2. faza. Danijel Baturina iz našeg B-WISE tima predstavio je izvješće o vještinama koje nedostaju u hrvatskim društvenim poduzećima, s obzirom na 3 različite ciljane skupine. (vještine povezane s radom na tržištu, nedostatak metodologije, digitalne vještine i nedostatak socijalnih vještina -česti stereotipi i predrasude).

Kroz cijelu konferenciju stavljen je veliki naglasak na razvoj vještina osoba s invaliditetom, pogotovo digitalnih isto kao i dostupnost tehnologije i raznih usluga, te prilika za stjecanje vještina.

Drugog dana konferencije Katarina Ivanković predstavila je aktivnosti koje EU komisija poduzima sa ciljem unaprjeđenja situacije na tržištu rada za osobe s invaliditetom, uključujući i kroz Akcijski plan za socijalnu ekonomiju. Osvrnula se na Europsku strategiju o pravima osoba s invaliditetom i Europski stup socijalnih prava u okviru kojih je donesen paket mjera odnosno Akcijski plan za zapošljavanje osobe s invaliditetom koji će biti predstavljen javnosti u rujnu ove godine u Pragu. To je paket za poboljšanje situacije osoba s invaliditetom na tržištu rada, a razvijan je u suradnji s Europskom mrežom javnih službi za zapošljavanje, socijalnim partnerima i organizacijama osoba s invaliditetom. Paketom će se države članice podupirati u provedbi relevantnih smjernica za zapošljavanje u okviru kojih će se razvijati nacionalni planovi. Usmjerit će se i podupirati uzajamno učenje o tome kako jačati kapacitete službi za zapošljavanje i integraciju, promicati perspektive zapošljavanja putem pozitivne diskriminacije i borbe protiv stereotipa, osigurati razumnu prilagodbu, osigurati zdravlje i sigurnost na radu i programe profesionalne rehabilitacije te istražiti kvalitetna radna mjesta u okviru zaštićenog zapošljavanja i načine ulaska na otvoreno tržište rada. Osvrnula se i na akcijski plan za socijalnu ekonomiju koji je isto tako nedavno usvojen radi stvaranja poticajnijeg okruženja za socijalnu ekonomiju preko socijalnih poduzeća, uključujući mogućnosti za osobe s invaliditetom, s naglaskom na integraciju u otvoreno tržište rada. Najavila je otvaranje Platforme za pitanja invaliditeta. Financiranje i korištenje EU sredstava i projekata za pokretanje poduzetništva, ali ne i za održivost.

Upravitelj Socijalne zadruge Humane Nove Ivan Božić je u okviru jednog panela predstavio proces zapošljavanja u HR i koji su ključni dionici i institucije u procesu zapošljavanja. Humanu Novu dao je za primjer dobrog modela uključivanja na tržište rada, poligon za zapošljavanja OSI i drugih marginaliziranih skupina, s naglaskom na zadrugarstvo i motiviranost radnika kad oni rade za sebe. Bitno je ulaganje u ljude i stvaranje poticajnog radnog okruženja, međusobna suradnja i podrška svih uključenih što unutar same organizacije, ali i podrška izvan nje te suradnja s državnim institucijama.

Sudionici jednog panela bili su i predstavnici Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje, predstavnik Grada Zagreba, Teo Petričević iz ACT-a i drugi koji su svaki iz svoje uloge predstavili kako potiču zapošljavanje OSI, kojim mjerama i poticajima (kvotno zapošljavanje, Mjere aktivne politike zapošljavanja i sl.). Teo Petričević dao je naglasak na širu perspektivu i djelovanje iz eko pozicije u smislu sistemskog pristupa, čiji su sve oni dionici i međusobno trebaju surađivati, i nadopunjavati se, poticati promjene i usklađeno zajednički djelovati. Upozorio je i važnost pravovremenog osiguranja poticaja od strane države, važnost suradnje državnim institucija, osiguranja tržišta (javne nabave) i (ne)strateško trošenje javnih sredstava, gdje je važno znati kakav je povrat.

Na zadnjem panelu raspravljalo se o budućnosti zapošljavanja kroz socijalnu ekonomiju, gdje je Dragan Jelić – sa Ministarstva rada istaknuo da iako postoje mnoga društvena poduzeća u Hrvatskoj, trenutno ne postoji važeća strategija razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, a neće je ni biti, već se donijeti Zakon, podzakonski akti i pravilnici o društvenom poduzetništvu kojim će se regulirati poslovanje društvenih poduzeća.

Socijalna poduzeća s jedne strane predstavljena su kao dodatna prilika za zapošljavanje osoba s invaliditetom odnosno kao prilika za njihov ulazak na tržište rada. (implementacija čl. 27 Konvencije – pravo na rad pod jednakim uvjetima). Socijalna ekonomija na neki način predstavlja tranziciju u pristupu OSI i njihovom pravu na rad i zapošljavanje pod jednakim uvjetima, a EU kreatore politika se poziva se na stvaranje jasnih smjernica i okvira rada.

No na kraju se postavilo pitanje da li socijalna ekonomija postaje glavnim nositeljem zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno da li u budućnosti postaje jedina opcija za zapošljavanju OSI, tj. da to ne bi smjela biti.

Poduzeća i službe za podršku diljem EU-a tek otkrivaju moć socijalne ekonomije, a kreator politika i stručnjaci su govorili o tome što još treba učiniti za budućnost. Potrebna je suradnja svih dionika, od kreatora javnih politika, ustanova i poslodavaca i poduzeća, s naglaskom na rani početak, obrazovanje i socijalnu inkluziju djece OSI.

Konačni cilj je da se do 2024. utvrde ciljeve za povećanje stope zaposlenosti osoba s invaliditetom i smanjenje razlika u stopi zaposlenosti između osoba s invaliditetom i osoba bez invaliditeta kako bi se doprinijelo postizanju glavnog cilja u području zapošljavanja do 2030. predloženog u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava koji će odobriti Europsko vijeće, da ojačaju kapacitete službi za zapošljavanje u pogledu osoba s invaliditetom i u tu svrhu poboljšaju suradnju sa socijalnim partnerima i organizacijama osoba s invaliditetom, da se olakšaju samozapošljavanje i poduzetništvo, među ostalim za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama, pružanjem potpore u pravnim i poslovnim pitanjima, kao što je upotreba sredstava EU-a.