Filantropija \u2013 na\u010delo \u010dovjekoljublja, dobrotvornosti i dobrohotnosti. Cilj filantropskog djelovanja jest dobro drugoga ili mnogih, neovisno o vlastitom uspjehu ili koristi. Ne postoji univerzalan pristup filantropiji ve\u0107 je on kroz koncept davanja, volontiranja, humanitarnih akcija, toleranciju, kreativnost i promociju pozitivnih vrijednosti u dru\u0161tvu prilago\u0111en prilikama, potrebama prostoru zajednice na kojem se razvija. Na\u010delo filantropije sve se vi\u0161e promovira u ekonomiji i poslovnom svijetu, gdje se korporativnom filantropijom upravlja strate\u0161ki, djeluje transparentno, prati realizacija aktivnosti i ostvareni dru\u0161tveni u\u010dinak. <\/p>\n\n\n\n
Na ovaj na\u010din sustavno se pristupa rje\u0161avanju dru\u0161tvenih i ekolo\u0161kih izazova u zajednici. Kako to funkcionira u Hrvatskoj i kakvo je zbivanje oko filantropije u zemljama srednje i isto\u010dne Europe, opisuje izvje\u0161\u0107e \u201eFilantropija u CEE\u201c, temeljeno na provedenom istra\u017eivanju u 11 razli\u010ditih zemalja srednje i isto\u010dne Europe. Nositelj istra\u017eivanja je Social Impact Alliance CEE, a u Hrvaskoj je provedeno u suradnji s HR PSOR\u2013om, organizacijom \u010diji je cilj zastupati gospodarske interese tvrtki i pospje\u0161iti prijelaz na odr\u017eivi razvoj. Anna K. iz Social Impact Alliance predstavila je izvje\u0161\u0107e u okviru HR PSOR \u2013 ove 14. Konferencije o odr\u017eivom razvoju odr\u017eane 4. i 5. listopada u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
U istra\u017eivanju je sudjelovalo dvadesetak reprezentativnih organizacija, ustanova i poduze\u0107a, koja su kroz
svoju prizmu dala sliku stvarnog stanja filantropije u Hrvatskoj, te skrenule pa\u017enju na prepreke i prilike za
pobolj\u0161anje, ja\u010danje filantropije i hrvatskog ekosustava.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati istra\u017eivanja ukazuju na: <\/p>\n\n\n\n
-nisku razinu informiranosti i znanja na podru\u010dju dru\u0161tvene odgovornosti, <\/p>\n\n\n\n
-nedovoljnu me\u0111usektorsku suradnju,
-nedostatak strate\u0161kog sustava javne potpore privatnom sektoru, <\/p>\n\n\n\n
-komplicirano pravno okru\u017eenje
-oporezivanje pro bono usluga i niske porezne olak\u0161ice za donatore u odnosu na druge zemlje srednje i
isto\u010dne Europe,
-nedostatak socijalnih kriterija u javnoj nabavi, <\/p>\n\n\n\n
-nejasan sustav preraspodjele javnih sredstava.<\/p>\n\n\n\n