Filantropija – načelo čovjekoljublja, dobrotvornosti i dobrohotnosti.
Cilj filantropskog djelovanja jest dobro drugoga ili mnogih, neovisno o vlastitom uspjehu ili koristi. Ne
postoji univerzalan pristup filantropiji već je on kroz koncept davanja, volontiranja, humanitarnih akcija,
toleranciju, kreativnost i promociju pozitivnih vrijednosti u društvu prilagođen prilikama, potrebama i
prostoru zajednice na kojem se razvija.
Načelo filantropije sve se više promovira u ekonomiji i poslovnom svijetu, gdje se korporativnom
filantropijom upravlja strateški, djeluje transparentno, prati realizacija aktivnosti i ostvareni društveni
učinak. Na ovaj način sustavno se pristupa rješavanju društvenih i ekoloških izazova u zajednici.
Kako to funkcionira u Hrvatskoj i kakvo je zbivanje oko filantropije u zemljama srednje i istočne Europe,
opisuje izvješće „Filantropija u CEE“, temeljeno na provedenom istraživanju u 11 različitih zemalja
srednje i istočne Europe. Nositelj istraživanja je Social Impact Alliance CEE, a u Hrvaskoj je provedeno u
suradnji s HR PSOR–om, organizacijom čiji je cilj zastupati gospodarske interese tvrtki i pospješiti
prijelaz na održivi razvoj.
Anna K. iz Social Impact Alliance predstavila je izvješće u okviru HR PSOR – ove 14. Konferencije o
održivom razvoju održane 4. i 5. listopada u Zagrebu.
U istraživanju je sudjelovalo dvadesetak reprezentativnih organizacija, ustanova i poduzeća, koja su kroz
svoju prizmu dala sliku stvarnog stanja filantropije u Hrvatskoj, te skrenule pažnju na prepreke i prilike za
poboljšanje, jačanje filantropije i hrvatskog ekosustava.
Rezultati istraživanja ukazuju na:
-nisku razinu informiranosti i znanja na području društvene odgovornosti,
-nedovoljnu međusektorsku suradnju,
-nedostatak strateškog sustava javne potpore privatnom sektoru,
-komplicirano pravno okruženje
-oporezivanje pro bono usluga i niske porezne olakšice za donatore u odnosu na druge zemlje srednje i
istočne Europe,
-nedostatak socijalnih kriterija u javnoj nabavi,

-nejasan sustav preraspodjele javnih sredstava.
-Ovo su tek neki od izazova koji obeshrabruju poduzeća da se više društveno angažiraju.
Ipak istraživanje otkriva da je usprkos navedenim izazovima čak 43 % Hrvata već sada spremno platiti
više za proizvode i usluge društveno odgovornih tvrtki te da su spremni donirati dvostruko više nego su
to do sada činili. Navedeno predstavlja velik filantropski potencijal, za čije ostvarenje je potrebno
stvoriti uvjete i poticajno okruženje. Preporuke za pozitivne promjene dio su ovog izvješća, a možete ga
preuzeti na slijedećoj poveznici:
https://ceeimpact.org/hrvatska-filantropie-a-csr-v-cee/

Sudionici istraživanja:
ACT Grupa, Catalyst Balkans, Ernst & Young d.o.o., Feelsgood Capital, Feelsgood Impact Panel, Global
Compact Hrvatska, Hrvatska Gospodarska Komora, Hrvatska Obrtnička Komora, Hrvatska Udruga
Poslodavaca, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), Humana Nova, Majerić Mladenka,
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, PricewaterhouseCoopers d.o.o., Sveučilište u Zagrebu,
Ekonomski fakultet, Udruga Glas Poduzetnika, Ured za udruge, Vlada Republike Hrvatske Visoko učilište
Algebra, Zaklada Adris, Zaklada Solidarna