Okružuje nas sve više tekstila sve lošije kvalitete, a upravo je niska kvaliteta najveća prepreka njegovoj ponovnoj upotrebi, rekla je voditeljica ljudskih resursa Humane Nove Karolina Kraljić na nedavnoj godišnjoj konferenciji Poslovnog dnevnika o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Na panelu su govorili i prof. dr. sc. Anet Režek Jambrak s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i Zvonimir Majić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a među govornicima i voditeljima konferencije bili su i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić te drugi stručnjaci.
Iako je odvojeno prikupljanje tekstila na razini Europske unije obavezno od početka 2025, i postavljaju se sve viši ciljevi za smanjenje otpada, Kraljić je govorila o drugačijoj stvarnosti s kojom se Humana Nova susreće svakoga dana. Sustav još uvijek ne funkcionira optimalno, a razlog tome dijelom je u nedovoljnoj informiranosti građana. Uz to, zbog brze mode i težnje za profitom tekstila ima previše, a njegova kvaliteta u pravilu je vrlo niska. To se najbolje vidi kad tekstilni otpad dođe u proces obrade te ga se ne može ponovno upotrijebiti.
–Niska kvaliteta materijala najveća je prepreka kružnom gospodarstvu i to se treba mijenjati. Prije svega, kroz odgovorniji pristup tekstilnoj proizvodnji kako bi odjeća duže trajala, rekla je Kraljić.
Kako mijenjati stvari? Važna je edukacija, ali i različiti modeli ponovne uporabe tekstila. Humana Nova se kao društveno poduzeće već petnaestak godina bavi prikupljanjem, obradom i reciklažom tekstila te mnogo vremena posvećuje edukaciji djece, građana i tvrtki o odgovornoj uporabi tekstila i kružnoj ekonomiji. Očuvanu odjeću poduzeće plasira u svoj second hand dućan, manji dio odjeće se redizajnira, a sav neupotrebljivi tekstil se šalje na recikliranje u partnersku tvrtku Regeneracija non-wovens.
Humana Nova nedavno je s tvrtkom DOK-ING testirala i sustav uplinjavanja tekstila.
Na panelu je bilo govora i o hrani, biootpadu, plastici i e-otpadu. Najviše otpada od hrane nastaje u kućanstvima, što zahtijeva promjenu u navikama potrošača. Kako bi se količina te vrste otpada smanjila u skladu s ciljevima EU-a do 2030. godine, prof. dr. sc. Režek Jambrak smatra da treba djelovati na svim razinama, od proizvodnje i prerade, preko dizajna proizvoda i ambalaže, do pravilnog skladištenja i edukacije potrošača.
Zvonimir Majić je iznio kako sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada, uspostavljen još prije dvadesetak godina, dobro funkcionira, ali zahtijeva modernizaciju postrojenja i dizanje kapaciteta. Ukazao je i na otpor pojedinih lokalnih zajednica, koje ne žele da se otpad zbrinjava u njihovoj blizini, ali i na činjenicu da neke županije nemaju potrebne dozvole za gospodarenje pojedinim vrstama otpada. Naglasio je da dolaze novi, stroži EU ciljevi i regulative, koji će zahtijevati i mnogo veću stopu odvajanja otpada.
Humana Nova već dulje vrijeme ima sustav sakupljanja, sortiranja i ponovne uporabe tekstila koji ne samo funkcionira, već je i u europskim razmjerima prepoznat kao primjer dobre prakse kružnog gospodarstva. Pritom naša rješenja nisu samo ekološka, već i duboko društvena, budući da kroz njih zapošljavamo osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine.
Ovogodišnja konferencija Waste Management u organizaciji Poslovnog dnevnika bavila se rastućim pritiscima u upravljanju otpadom – dostizanjem EU ciljeva recikliranja, smanjenjem odlaganja, nedostatkom infrastrukture te rastućom količinom specifičnih vrsta otpada: plastike, hrane i tekstila.
Ključni sektorski problemi dotiču se plastike i elektroničkog otpada, biootpada te financiranja infrastrukture, te su u Europskoj uniji izazovi posebno akutni zbog niza regulatornih rokova koji teku do 2035. godine, naveli su organizatori konferencije, održane 22. travnja u zagrebačkom hotelu Zonar.
