Okružuje nas sve više tekstila sve lošije kvalitete, a upravo je niska kvaliteta najveća prepreka njegovoj ponovnoj upotrebi, rekla je voditeljica ljudskih resursa Humane Nove Karolina Kraljić na nedavnoj godišnjoj konferenciji Poslovnog dnevnika o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Na panelu su govorili i prof. dr. sc. Anet Režek Jambrak s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i Zvonimir Majić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a među govornicima i voditeljima konferencije bili su i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić te drugi stručnjaci.
Niska kvaliteta materijala najveća je prepreka kružnom gospodarstvu
Iako je odvojeno prikupljanje tekstila na razini Europske unije obavezno od početka 2025, i postavljaju se sve viši ciljevi za smanjenje otpada, Kraljić je govorila o drugačijoj stvarnosti s kojom se Humana Nova susreće svakoga dana. Sustav još uvijek ne funkcionira optimalno, a razlog tome dijelom je u nedovoljnoj informiranosti građana. Uz to, zbog brze mode i težnje za profitom tekstila ima previše, a njegova kvaliteta u pravilu je vrlo niska. To se najbolje vidi kad tekstilni otpad dođe u proces obrade te ga se ne može ponovno upotrijebiti.
–Niska kvaliteta materijala najveća je prepreka kružnom gospodarstvu i to se treba mijenjati. Prije svega, kroz odgovorniji pristup tekstilnoj proizvodnji kako bi odjeća duže trajala, rekla je Kraljić.
Kako mijenjati stvari? Važna je edukacija, ali i različiti modeli ponovne uporabe tekstila. Humana Nova se kao društveno poduzeće već petnaestak godina bavi prikupljanjem, obradom i reciklažom tekstila te mnogo vremena posvećuje edukaciji djece, građana i tvrtki o odgovornoj uporabi tekstila i kružnoj ekonomiji. Očuvanu odjeću poduzeće plasira u svoj second hand dućan, manji dio odjeće se redizajnira, a sav neupotrebljivi tekstil se šalje na recikliranje u partnersku tvrtku Regeneracija non-wovens.
Humana Nova nedavno je s tvrtkom DOK-ING testirala i sustav uplinjavanja tekstila.
Rješavanje širih izazova otpada
Na panelu je bilo govora i o hrani, biootpadu, plastici i e-otpadu. Najviše otpada od hrane nastaje u kućanstvima, što zahtijeva promjenu u navikama potrošača. Kako bi se količina te vrste otpada smanjila u skladu s ciljevima EU-a do 2030. godine, prof. dr. sc. Režek Jambrak smatra da treba djelovati na svim razinama, od proizvodnje i prerade, preko dizajna proizvoda i ambalaže, do pravilnog skladištenja i edukacije potrošača.
Zvonimir Majić je iznio kako sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada, uspostavljen još prije dvadesetak godina, dobro funkcionira, ali zahtijeva modernizaciju postrojenja i dizanje kapaciteta. Ukazao je i na otpor pojedinih lokalnih zajednica, koje ne žele da se otpad zbrinjava u njihovoj blizini, ali i na činjenicu da neke županije nemaju potrebne dozvole za gospodarenje pojedinim vrstama otpada. Naglasio je da dolaze novi, stroži EU ciljevi i regulative, koji će zahtijevati i mnogo veću stopu odvajanja otpada.
Humana Nova već dulje vrijeme ima sustav sakupljanja, sortiranja i ponovne uporabe tekstila koji ne samo funkcionira, već je i u europskim razmjerima prepoznat kao primjer dobre prakse kružnog gospodarstva. Pritom naša rješenja nisu samo ekološka, već i duboko društvena, budući da kroz njih zapošljavamo osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine.
Ovogodišnja konferencija Waste Management u organizaciji Poslovnog dnevnika bavila se rastućim pritiscima u upravljanju otpadom – dostizanjem EU ciljeva recikliranja, smanjenjem odlaganja, nedostatkom infrastrukture te rastućom količinom specifičnih vrsta otpada: plastike, hrane i tekstila.
Ključni sektorski problemi dotiču se plastike i elektroničkog otpada, biootpada te financiranja infrastrukture, te su u Europskoj uniji izazovi posebno akutni zbog niza regulatornih rokova koji teku do 2035. godine, naveli su organizatori konferencije, održane 22. travnja u zagrebačkom hotelu Zonar.
