Veliki korak za europski tekstilni sektor, a potencijalno i za kružnu i inkluzivnu ekonomiju – od 19. srpnja ove godine velike tvrtke u Europskoj uniji više ne smiju uništavati neprodanu odjeću, modne dodatke i obuću.
Procjenjuje se da se u Europi svake godine uništi između četiri i devet posto neprodane odjeće i obuće, koja nije nikada upotrijebljena. Masa tog tekstila je između 264 tisuće i 594 tisuće tona. Samo 12 posto nove, nenošene odjeće nađe put do ponovne upotrebe.
Velike tvrtke sada moraju takvu odjeću prodati uz popust ili na alternativnim tržištima, ili donirati dobrotvornim organizacijama ili naći način za preradu i ponovno korištenje. Uništavanje se dopušta samo u nekim okolnostima.
Na svijetu u ovom trenutku ima dovoljno odjeće za idućih 200 godina, i to za kompletnu populaciju na planetu, rekao je upravitelj Humane Nove Ivan Božić reporterki Silvani Skočajić za Dnevnik HRT-a, u povodu stupanja na snagu ove zabrane. Upozorio je da ostaje pitanje gdje će ta odjeća završiti. Smatra da bi pravo prvenstva pri otkupu i prikupljanju trebale imati organizacije poput Crvenog križa, ili društvena poduzeća s već uhodanim rješenjima za ponovnu upotrebu. Time bi se neprodanoj novoj odjeći maksimalno produljilo trajanje, ali i stvorilo nova radna mjesta.
– Po europskim izračunima, tisuću tona tekstila može generirati 70 radnih mjesta. Mi smo prošle godine skupili 789 tona. Imamo trenutno 62 zaposlene osobe, 38 osoba s invaliditetom još 20 društveno isključenih skupina na otvorenom tržištu rada, rekao je.
Regulativa o ekodizajnu i održivim proizvodima stupila je na snagu 2024., a primjena je u segmentu zabrane uništavanja krenula pred desetak dana. Na srednje tvrtke će se zabrana uništavanja primjenjivati od 2030.-te.
O stupanju na snagu ove zabrane izvijestili su gotovo svi hrvatski mediji. Po riječima zamjenice voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Andree Čović Vidović, količina neiskorištenih, a zapravo nosivih predmeta prevelika je na europskoj razini, što ima i globalne posljedice.
